Djelo Why Frets? Marka Cicilianija serija je od tri rada – multimedijskog performansa, predavanja-performansa i instalacije – koji iz različitih kutova osvjetljavaju razne aspekte fiktivne povijesti električne gitare. Priča se temelji na spekulativnoj fabulaciji – nam" />

Why Frets?

Otvorenje 16. izda­nja fes­ti­va­la eks­pe­ri­men­tal­ne i impro­vi­zi­ra­ne glaz­be Audioart 

28 – 30 8 2025

Djelo Why Frets? Marka Cicilianija seri­ja je od tri rada – mul­ti­me­dij­skog per­for­man­sa, pre­da­va­nja-per­for­man­sa i ins­ta­la­ci­je – koji iz raz­li­či­tih kuto­va osvjet­lja­va­ju raz­ne aspek­te fik­tiv­ne povi­jes­ti elek­trič­ne gita­re. Priča se teme­lji na spe­ku­la­tiv­noj fabu­la­ci­ji – namjer­nom ponov­nom osmiš­lja­va­nju proš­los­ti. Umjesto da teže ide­ji stva­ra­nja nečeg novog kao zamiš­lja­nja buduć­nos­ti, spe­ku­la­tiv­na fabu­la­ci­ja i pre­pi­si­va­nje povi­jes­ti pro­iz­la­ze iz ispi­ti­va­nja uvje­ta pod koji­ma su druš­tvo i kul­tu­ra doš­li do svog sadaš­njeg sta­nja. Kao umjet­nič­ka prak­sa “arrière-arta” – nasu­prot “avant-artu” –, pre­pi­si­va­nje proš­los­ti nudi meto­du zamiš­lja­nja kako bi suvre­me­no druš­tvo moglo izgle­da­ti na alter­na­ti­van način, a time i stva­ra­nja vizi­je buduć­nos­ti. Ili, kako je to for­mu­li­ra­la Donna Haraway: “Otvorena buduć­nost poči­va na novoj proš­los­ti” (1978.). Na taj se način tri poje­di­nač­na rada Why Frets? – Requiem for the Electric Guitar, Why Frets? – Downtown 1983 i Why Frets? – Tombstone među­sob­no nado­pu­nju­ju u smis­lu tran­sme­dij­skog pri­po­vi­je­da­nja. Svaki od tih rado­va zaseb­no je cje­lo­vi­to dje­lo, no pro­ma­tra­na kao cje­li­na, ova tri umjet­nič­ka dje­la baca­ju raz­li­či­to svje­tlo na elek­trič­nu gita­ru, foku­si­ra­ju­ći se na aspek­te poput teh­no-kul­tur­nog razvo­ja, upi­sa roda ili druš­tve­nih vrijednosti.

a: Marko Ciciliani

Marko Ciciliani je kom­po­zi­tor, inter­me­di­jal­ni umjet­nik i izvo­đač. Njegov je umjet­nič­ki rad foku­si­ran na kom­po­zi­ci­ju izvo­đač­ke elek­tro­nič­ke glaz­be, uglav­nom u audi­ovi­zu­al­nim kon­tek­s­ti­ma. Interaktivni video, dizajn ras­vje­te i laser­ska gra­fi­ka čes­to su sas­tav­ni dio nje­go­vih kom­po­zi­ci­ja, kao i ele­men­ti ergo­dič­nog ili tran­sme­dij­skog pri­po­vi­je­da­nja te spe­ku­la­tiv­ne fabu­la­ci­je. Njemački časo­pis Neue Zeitschrift für Musik nazvao ga je „jed­nim od naj­za­nim­lji­vi­jih suvre­me­nih kom­po­zi­to­ra u podru­čju elek­tro­nič­ke glaz­be i mul­ti­me­di­je“ (01/2020).